Potražnja za vertikalnim transportom stara je koliko i ljudska civilizacija. Thenajranije platforme za podizanjekoristio ljudsku, životinjsku i hidrauličku snagu za podizanje težine. Uređaji za dizanje oslanjali su se na ove osnovne načine snage sve do industrijske revolucije.

U staroj Grčkoj, Arhimed je razvio poboljšani uređaj za podizanje kojim upravljaju užad i kolotur. Tokorištenovitlo i poluga za namotavanje užeta za podizanje na bobinu.

80. godine nove ere, gladijatori i divlje životinje su uzeli primitivnu platformu za podizanjedosegvisina arene u rimskom Koloseumu.

Srednjovjekovni zapisi uključuju nebrojene ljude koji su podizali uređaj za podizanje i uzorke koji su opskrbljivali izolovane lokacije. Najpoznatija od njih je platforma za podizanje manastira Svetog Barama u Grčkoj. Ovaj manastir se nalazi na vrhu planine oko 61 metar iznad zemlje. Dizalica koristi korpe ili mreže za teret za transport ljudi i robe gore-dolje.

Godine 1203. podignuta je platforma za podizanje samostana koji se nalazi na obali Francuske pomoću ogromne trake za trčanje. Magarac je davao snagu dizanja. Namotavanjem užeta oko ogromnog stuba teret je podignut.

U 18. stoljeću mehanička sila se počela koristiti u razvoju podiznih platformi. Godine 1743., francuski Luj XV je odobrio postavljanje platformi za podizanje osoblja koristeći protuteže u privatnoj palati Versailles.

Godine 1833. sistem koji koristi klipne šipke podigao je rudare u planinama Harz u Njemačkoj.

Godine 1835. u fabrici u Velikoj Britaniji postavljena je platforma za podizanje na remenski pogon nazvana "mašina za vitlo".

1846. godine pojavila se prva industrijska hidraulična platforma za podizanje. Zatim su se ubrzo pojavili i drugi uređaji za podizanje na pogon.

Godine 1854. američki mehaničar Otis izumeo je mehanizam sa čegrtaljkom i demonstrirao sigurnu platformu za podizanje na sajmu u New Yorku.

1889. godine, kada je izgrađen Ajfelov toranj, postavljena je podizna platforma na parni pogon, a zatim je korišćen i lift.

Godine 1892. završena je oprema za dizanje planine Astilero u Čileu. Do sada, 15 podiznih platformi i dalje koristi mašine i opremu od prije više od 110 godina.

Trenutno, "Gotthard tunel" u izgradnji u Graubundenu u Švicarskoj je podzemni željeznički tunel od alpskih skijališta do drugih evropskih zemalja. Duga je 57 kilometara i očekuje se da će biti završena i puštena u saobraćaj 2016. godine. Na stanici brzih vozova "Alpi" na oko 800 metara iznad zemlje, podizna platforma biće izgrađena direktno do zemlje. Nakon završetka, to će biti najduža platforma za podizanje na svijetu. Nakon što stignu na tlo preko platforme za podizanje, putnici mogu uzeti ekspres voz za razgledanje Alpine Glacier i stići do odmarališta na planini za dva sata.